Policijsko prekomjerno nasilje, prijave i statistika iza nadzora

Potražnja u pretrazi, statistika posebnog tužilaštva, smrtni policijski zahvati i stariji izvještaji o nasilju nad ženama van službe.

Svako ko se prijavi na zlostavljanje policijskih sila, prijavi policiju ili prijavi poli ciju zbog nedoličnog ponašanja često ne traži teoriju. Osoba želi znati dvije stvari: da li je ono što se dogodilo bilo legalno i kako napraviti dosje koji neće nestati kada policijski izvještaj o incidentu postane prva verzija u sistemu.

Ovaj pregled je stoga napisan kao kombinacija statistike, kritike izvora i fokusa praktičnih dokaza. Za čist plan djelovanja, pogledajte važno kada ste bili izloženi policiji i prijavite put policije dokumentiranim dokazima

. aside class="zaobljeno-2xl border-crveno-200 bg-crveno-50 p-4 text-crveno-950">

Jeste li bili izloženi pretjeranoj sili od strane policije? U slučaju akutne opasnosti ili stalne prijetnje nazovite 112. Ovaj vodič je informativna i dokumentacijska podrška, a ne hitni pravni savjeti ili

krizna podrška.

Potražite pomoć ako imate ozljede i zatražite da ozljede budu dokumentirane u medicinskom kartonu. Spremite originalne snimke, fotografije, izjave i vremensku liniju prije nego što bilo što objavite

.

Podrška je dostupna u Centru za podršku žrtvama zločina, Upravi za žrtve zločina i u slučaju nasilja u bliskim odnosima u Kvinnofridslinie. Ako ste mlađi od 18 godina, možete kontaktirati i Bris.

/strane>

Službena kontrolna staza brzo raste

Go dišnji izvještaj Veće specijalnog tužilaštva 2025. godine pokazuje da su svi zabilježeni zločini i krivične sumnje, slučajevi C i E, porasli sa 14.024 u 2023. na 16.539 u 2024. i 19.304 u 2025. godini. Od

2025. registracija, 12.040 su bili slučajevi C, gdje krivično djelo ima zatvor na kaznenoj skali. Mjera se odnosi na zabilježene zločine i krivične sumnje, a ne na broj prijavitelja, jedinstvene događaje

ili osude.

Specijalno vijeće tužilaca rješava krivične sumnje protiv policajaca, tužioca i sudija, između ostalih. Vlastita strana Komore naglašava da se većina slučajeva odnosi na zaposlenike policije i da se može kretati od sumnje na upotrebu sile do reagiranja i izvršavanja njihovih dužnosti.

Najčešća kategorija zločina je nedolično ponašanje. Tužilaštvo navodi da su intervencijski slučajevi činili 69 posto obavijesti u periodu od januara 2024. do maja 2025. godine. Statistika specijalnih istraga Policijske uprave za 2025. godinu pokazuje da je nedolično ponašanje činilo nešto više od 70 posto slučajeva SU-a, nakon čega slijedi nasilni kriminal i hakiranje računara

. Istov

remeno, policijski dio godišnjeg izvještaja pokazuje još jedan dio pravosudnog lanca. Slučajevi C koji uključuju zaposlenike policije povećali su se sa 8.384 u 2023. na 10.509 u 2025. Broj osumnjičenih za krivično djelo kod kojih je pokrenuta preliminarna istraga smanjen je u istom periodu sa 2.845 na 2.285, dok su krivične sumnje koje su procesuirane bile 481, 563 odnosno 513. Ove redove treba pažljivo uporediti: osoba ili događaj mogu uključivati višestruke krivične sumnje i krivično gonjenje u datoj godini ne mora se odnositi na iste registracije unesene te godine

.

Koliko ih ide dalje, a koliko otpada?

Policijska uprava izvješt ava da je SU-u 2025. godine podneseno 9.536 predmeta i da je iste godine zatvoreno 9.187 predmeta. Tužiteljima je prijavljeno 254 sluč aja, što su, prema policiji, obično slučajevi koji vode krivičnom gonjenju. Jednostavna razlika znači da 8.933 zatvorena predmeta nisu prijav ljena tužiocima. Treba ga opisati kao “zatvoreno bez računovodstva”, a ne upravo kao “zatvorene preliminarne istrage”, jer statistika miješa slučajeve u kojima preliminarna istraga nikada nije pokrenuta sa slučajevima koji su

inače zatvoreni.

Kritična stvar na slici nije samo to što malo slučajeva ide naprijed. Kritična tačka je da se propast događa u sistemu u kojem je prijavljena osoba često državni počinitelj nasilja, gdje se dokazna situacija brzo oblikuje vlastitom dokumentacijom policije, a u kojem pojedincu često nedostaje film, svjedoci, povrede dokumentirane pažnjom i preciznim vremenskim

rasporedom.

Istovremeno, ne treba se pretvarati da su svi odbačeni slučajevi zloupotrebe izbrisane. Služba javnog tužilaštva navodi da su stope tužilaštva obično bile između 4 i 5 posto, sa nešto više od 7 posto u 2023. godini. To može biti zbog visokih dokaznih zahtjeva, zakonskih ovlaštenja nasilja i teških procjena hitne odbrane. Ali upravo iz tog razloga, osoba koja izvještava mora raditi vrlo konkretno: vrijeme, mjesto, film, povrede, svjedoci, ono što je rečeno i što je napisano nakon toga

.

Smrtonosne intervencije: dvije metrike moraju biti odvojene

Postoje najmanje dvije različite mjere smrtnosti koje se često miješaju:

  • Način smrti “policijska intervencija” Službe forenzičkih nauka: smrti klasificirane u forenzičkoj statistici RMV-a kao policijska intervencija, što nije nužno isto što i pucanje.
  • Policija navodi da je bilo 17 incidenata slučajnog požara na osobu ili vozilo u 2019. godini, 21 događaj u 2020. i 2021. godini, 21 događaj u 2022., 19 događaja u 2023., 14 događaja u 2024. i 11 događaja u 2025. godini. Žrtve vezane za industrijske požare bile su 1 u 2019., 5 u 2020., 2 u 2021., 2 u 2022., 0 u 2023., 0 u 2024. i 1 u 2025. Sama policija piše da se broj ljudi koji su poginuli u vezi s industrijskim požarom povećan u posljednjih deset godina, iako posljednje godine

    pokazuju velike varijacije. Istovremeno, statistika Nacionalnog odbora za sudsku medicinu o metodama smrti pokazuje 8 policijskih intervencija 2021. godine, 7 u 2022., 4 u 2023., 3 u 2024. i 1 u 2025. godini.

    RMV naglašava da se njihova statistika temelji na sistemima upravljanja slučajevima i da nisu zvanična statistika uzroka smrti u Švedskoj, ali je ipak relevantna jer obuhvaća drugu kategoriju

    od policijskog vatrenog oružja.

    Grafikoni na stranici sa statistikom prikazuju oba zapisa odvojeno: stvarni požar/smrt i RMV- ov način intervencije smrti policije.

    Nasilje izvan dužnosti: neugodan pregled DN

    Stariji podaci o zločinima policijskih službenika izvan službe dolaze iz pregleda Dagens Nyheter o krivičnim gonjenjima protiv policajaca 1998-2008, koju su reproducirali SVT, Aftonbladet, između ostalih.

    SVT Likovi vijesti.

    Suština tih podataka je ozbiljna: između 1998. i 2008. godine 48 polic ajaca optuženo je za grubo kršenje ženskih prava ili zlostavljanje supruge, partnera ili bivšeg partnera. SVT je izvijestio da se nešto manje od trećine svih procesuiranja protiv policajaca izvan dužnosti odnosilo na zlostavljanje žena. Aftonbladet je ponovio da je zlostavljanje žena najveće među zločinima policajaca izvan posla, nakon čega slijedi premlaćivanje i vožnja u pijanom stanju.

    Relativni položaj čini pregled posebno osjetljivim. SVT je ponovio da se u istom periodu najčešće krivično gonjenje protiv javnosti odnosi na saobraćajne prekršaje/nezakonite vožnje, krađe/krađe i prekršaje droge za vlastitu upotrebu. Napad na muškarca bio je na devetom mjestu, a procesuiranje zlostavljanja žena na 13. mjestu. Nasuprot tome, u DN pregledu policajaca izvan dužnosti zlostavljanje žena bilo je na najvišem mjestu. Starije statistike ne mogu se pripisati današnjim policijskim snagama bez novih dokaza. Ali također se ne smije koristiti za snižavanje standarda odgovornosti. Policijski službenik ima državni mandat za nasilje, obrazovanje o rizicima nasilja i centralnu ulogu u sprečavanju, istrazi i kretanju zločina naprijed u pravosudnom lancu. Tko ima tu moć i znanje, stoga mora biti u stanju da se drži na višem nivou odgovornosti u slučaju nasilja u intimnim odnosima. Takvo nasilje nije samo uobičajena kadrovska stvar, već se odnosi i na kondiciju, povjerenje, sigurnost žrtava i vjerodostojnost vladavine prava.

    To su starije statistike i ne bi trebalo biti predstavljene kao trenutno u 2026. godini. Ali ostaje relevantan iz dva razloga. Prvo, pokazuje da nasilje nije samo pitanje intervencije u službi, već i profesionalne grupe s monopolom na nasilje u kojoj su neki pojedinci također osuđeni ili optuženi za nasilje u intimnim odnosima. Drugo, pokazuje posebnu štetu povjerenju: policajca koji i sam prakticira intimno nasilje teško je vidjeti kao neutralnog predstavnika društva kada druge žrtve zločina naiđu na

    policiju.

    Kritički zaključak: problem je i pravni i dokumentarni

    Policija ima zakonsko pravo da koristi silu u određenim situacijama. To je istina i mora se reći. Ali upravo iz tog razloga pitanje kontrole postaje teže, a ne mekše: je li nasilje bilo potrebno, proporcionalno i prilagođeno situaciji? Je li osoba već bila pod kontrolom? Da li je bilo mentalnih bolesti, pijanstva, poteškoća u komunikaciji ili druge ranjivosti? Jesu li ozljede i izvještaji svjedoka dokumentirani prije nego što je policijska verzija postala jedina

    koherentna priča?

    Za žrtve praktična lekcija je jasna:

  • Prijavite se činjenično policijskoj službu/SU i razmotrite JO kada je u pitanju vršenje ovlaštenja, odgovor ili nedjelovanje.
  • Kritički ton nije dovoljan. Ako je kontrolni sistem uzak i malo slučajeva ide naprijed, dokaze moraju biti što teže odbaciti

    .

    Izvori

  • SVT Newstecken: Nasilje nad ženama je najčešći policijski zločin