Policijsko elektrošok oružje: rizici, TASER 7 i rast upotrebe

Istraživanje policijskog elektrošok oružja: model, napon, učinak na tijelo, medicinske rizične grupe, pogrešna upotreba i statistika.

Policijsko oružje za omamljivanje, koje se često naziva pi štol jem za omamljivanje ili taser, brzo je prešlo iz eksperimentalnih operacija na standardnu opremu u švedskoj vanjskoj službi. Od 2024. najmanje jedan policajac u svakoj patroli ili grupi nosio bi oružje taser na vanjskim dužnostima prema PMFS 2021:4. To je oružje učinilo vidljivim u više intervencija, više obavijesti i više graničnih slučajeva.

Jeste li bili izloženi pretjeranoj sili od strane policije? U slučaju akutne opasnosti ili stalne prijetnje nazovite 112. Ovaj vodič je informativna i dokumentacijska podrška, a ne hitni pravni savjeti ili

Potražite pomoć ako imate ozljede i zatražite da ozljede budu dokumentirane u medicinskom kartonu. Spremite originalne snimke, fotografije, izjave i vremensku liniju prije nego što bilo što objavite

Podrška je dostupna u Centru za podršku žrtvama zločina, Upravi za žrtve zločina i u slučaju nasilja u bliskim odnosima u Kvinnofridslinie. Ako ste mlađi od 18 godina, možete kontaktirati i Bris.

Šta je pištolj za omamljivanje?

Pištolj za omamljivanje je ručni nasilni uređaj koji se može koristiti na dva glavna načina:

• Pucanje: oružje ispaljuje dva projektila/strelice zaglavljene u tankim žicama. Kada obojica uspostave kontakt, struja može proći kroz tijelo i uzrokovati neuromuskularnu nesposobnost, odnosno mišići se privremeno zaključavaju
.
• Pogonski udar: oružje se pritisne direktno na tijelo i prenosi struju u kratkim intervalima. Učinak je prvenstveno bol i lokalni udar, a ne isto djelovanje na daljinu kao uspješno gađanje.
• Prisila: policija usmjerava oružje ili koristi funkciju upozorenja kako bi natjerala osobu da slijedi upute bez da se moć nužno prenese.

Policija opisuje oružje kao posrednik između spreja/palice za papar i službenog pištolja. Kritično pitanje je da li novi srednji način zapravo smanjuje opasnije nasilje ili smanjuje i prag električnog nasilja u situacijama kada je osoba već pod kontro

Šta koristi švedska policija?

švedskog elektrošokovog oružja izvršena je kao “Provedeno energetsko oružje s priborom”. Armatech AB je 2022. godine izjavio da je kompanija, zajedno s Axonom, dobila višegodišnji okvirni ugovor za isporuku TASER-a 7 dodatkom šved skim organima za provođenje zakona, administraciju Riksdag i švedske oružane snage. Stoga je razumno opisati novo oružje za omamljivanje policijske uprave kao Axon TASER 7, isporučeno preko ArMaTech-a

Za vlasničke i dobavljače rangove iza Armatech, Defensor Group, Flat Capital i bivšeg ÖB-a u Defensor-ovom upravnom odboru, pročitajte povezani pregled Armatech, Defensor i policijske omamljivačke oružje.

SVT je u nekoliko lokalnih članaka opisao oružje kao policijsko novo oružje za omamljivanje, navodeći da u početku emitira oko 50.000 volti. U SVT Sörmlandu, koordinator policijske obuke objašnjava da napon naknadno, nakon što se krug uspostavi, pada na oko 2.500 volti. Ono što je medicinski važno nije samo voltni broj, već oblik trenutnog pulsa, gdje strelice udaraju, koliko dugo traje izloženost, zdravstveno stanje osobe i da li osoba pada ili je

Šta se događa u tijelu?

Uspješno paljenje utječe na senzorni i motorički nervni sistem. Osoba doživljava intenzivan bol i mišići se mogu zaključati nekoliko sekundi. Policija opisuje davanje vremena za provjeru osobe. Iz perspektive osobe koja je pogođena, s druge strane, dolazi do iznenadnog strujnog udara, bola, gubitka kontrole tijela i često rizika od

Slika medicinskog rizika sastoji se od nekoliko slojeva:

• Neuromuskularna onesposobljenost: mišići se mogu zaključati tako da osoba pada, a da ne može primiti.
• Bol i stres: električni udar može proizvesti jaku bol, paniku, hiperventilaciju i stresnu reakciju.
• Oz ljede kože i mekih tkiva: strelice mogu uzrokovati rane, opekotine, krvarenje ili infekciju, posebno ako pogode osjetljiva područja.
• Ozljede pada: ozljeda glave, prijelom, ozljeda zuba ili rizik od utapanja ako osoba padne s visine, u saobraćaju, u vodi ili na stazi.
• Rizik od srčane aritmije: Britanski SACMILL navodi da se poremećaj ritma, uključujući ventrikularno hvatanje i, u ekstremnim slučajevima, ventrikularnu fibrilaciju, treba posmatrati kao rizik za sva oružja elektrošoka, posebno kada se pogodi preko prednjeg grudnog koša blizu srca.
• Implantirani srčani uređaji: studije o pejsmejkeru i implantabilnom defibrilatoru opisuju poremećaje kao što su reverzija buke, inhibicija pacinga i neprikladna reakcija defibrilatora tokom izlaganja, iako se trajna oštećenja ne uočavaju uvijek.
• Dugotrajno ili ponovljeno izlaganje: višestruki ciklusi, višestruki udarci ili vozački šokovi mogu povećati fizičko i mentalno naprezanje.

Medicinski ranjivi ljudi

Rizici nisu ravnomjerno raspoređeni. Električni udar zdravoj, stojećoj odrasloj osobi u kontroliranom okruženju je sve drugo osim strujnog udara za bolesnu, pijanu, trudnu, mršavu, stariju ili suzdržanu osobu u kaosu. Posebno ranjive grupe i situacije su:

• Bolesti srca: poznati poremećaj ritma, ishemijska bolest srca, zatajenje srca ili druga strukturna srčana bolest mogu učiniti električni udar i reakciju stresa opasnijima.
• Pacemaker ili ICD: električne smetnje mogu utjecati na senzor ili izazvati neželjene reakcije. Osoba bi trebala dobiti medicinsku procjenu ako je šok prošao blizu grudi ili ako
se pojave simptomi.
• M ala tjelesna težina ili tanka tjelesna struktura: SACMILL ističe da kraće udaljenosti između kože i srca mogu povećati zabrinutost kada se udari preko područja grudnog koša.
• Trudnoća: padovi, traume abdomena, stres i nejasan utjecaj fetusa znače da oprez treba biti polazište.
• Djeca i mladi: manja tijela, veća ranjivost i veći rizik od pada znače da procjena proporcionalnosti mora biti posebno rigorozna. Primjer policijskog časopisa u kojem je 15-godišnja djevojčica pogođena nakon što je telefon zamijenjen za oružje pokazuje problem konkretno
.
• Starije i krhke osobe: veći rizik od prijeloma, ozljeda glave, srčanih problema i komplikacija nakon pada.
• Epilepsija ili neurološka bolest: bol, stres, padovi i električni utjecaji mogu pogoršati stanje ili izazvati napadaje kod nekih ljudi.
• Intoksikacija, lijekovi ili povlačenje: stimulansi, alkohol, pregrijavanje i teška uznemirenost mogu opteretiti srce i metabolizam. SACMILL opisuje posebne zabrinutosti u kojima je rad srca ugrožen drogama ili lijekovima koji izazivaju ovisnost
.
• Mentalna bolest ili panika: šok može proizvesti traumu, flešbekove, nepovjerenje vlasti i pojačan strah u budućim policijskim kontaktima.
• Ljudi u vodi, saobraćaju, stepenicama, na nadmorskoj visini ili stazama: najveći rizik tada često nije sama struja, već nekontrolirani pad ili okolina.
• Osobe koje su već suzdržane ili leže na stomaku: PMFS 2021:4 zabranjuje upotrebu kada policija ima kontrolu nad osobom. Pored zakonskog, postoji rizik od panike, osjećaja nedostatka kisika i ozljede kada se osoba nije u stanju
zaštititi.

Pravila: značajno nasilje, a ne alati pogodnosti

PMFS 2021:4 navodi da je pravo policije na upotrebu sile sadržano u odjeljku 10 Zakona o policiji i da u procjeni odbrane treba uzeti u obzir da omamljivanje uključuje značajnu mjeru upotrebe sile. Propisi također jasno regulišu:

• § 14: upotreba se događa potiskivanjem ili paljenjem.
• Odjeljak 15: prisila se može dogoditi samo kada su ispunjeni uslovi za pokretanje/gađanje ili se može pretpostaviti da su se dogodili.
• Odjeljak 16: policajac će, osim ako nije neprikladno ili nedjelotvorno, navesti da je policajac i da namjerava koristiti oružje za omamljivanje.
• § 17: oružje se ne može koristiti kada policija ima kontrolu nad osobom.
• § 18: oružje se ne smije koristiti protiv osobe koja se samo pasivno opire tjelesnom težinom.
• § 19: oružje se ne može koristiti ako okolnosti podrazumijevaju rizik od ozbiljnih ozljeda, osim za sprečavanje opasnosti po život ili zdravlje.

SVT također ponavlja da policijski propisi/materijali za obuku kažu da treba izbjegavati lice, vrat, vrat i genitalije. To nije detalj. Ako se pištolj za omamljivanje koristi protiv vrata/vrata osobe koja leži i pasivna je, pitanje ne postaje samo “je li boljelo?” osim ako nasilje uopće nije imalo zakonitu i proporcionalnu osnovu

Kada upotrebi nedostaje dokazana pravna osnova

Već postoje švedski primjeri u kojima se upotreba smatra netočnom ili neodbranjivom:

Okru@@
• žni sud u Stockholmu, januar 2026.: policajac osuđen je za napad nakon što je udario udarce u područje glave, vrata i vrata muškarca koji je ležao na zemlji. Sud je utvrdio da je muškarac, u svim namjerama i svrhama, pod kontrolom i da nasilje nije bilo potrebno ili proporcionalno
.
• SVT-ovi filmovi iz Stockholma: SVT opisuje dva filma u kojima policajci koriste oružje za omamljivanje protiv vratova lažnih, uhapšenih osoba. Advokat Linus Gardell kaže da nema razloga za upotrebu oružja za omamljivanje u takvim situacijama, pogotovo ne protiv vrata
.
• Slučaj AD policijskog časopisa: policajac je ispalio omamljivanje na 15-godišnju djevojčicu nakon što je mobilni telefon shvatio kao oružje. Odbor za policijsku kadrovsku odgovornost ocijenio je da je na putu, da ne predstavlja konkretnu prijetnju i da nedostaju uslovi za ECV. Policijski sindikat gura suprotnu liniju u Sudu za zapošljavanje
.

Treba biti precizan: o svakom pojedinačnom slučaju odlučuju okolnosti na terenu. Međutim, činjenično je tačno da švedski slučajevi već pokazuju da je oružje od elektrošoka ispaljeno ili korišteno u situacijama kada je sud ili odbor za odgovornost procijenio da ne postoji pravna/odbrambena os

Statistika: upotreba se brzo povećava

Statistika SVT-a švedske policijske uprave pokazuje jasan porast između 2024. i 2025. godine:

• Kraljevstvo 2024.: 2.854 impozantnih, 767 paljenja, 572 potiska u vožnji.
• Kraljevstvo 2025. godine: 3.877 prisilnih, 1.025 paljenja, 793 potisnih potiska.

Interaktivni grafikon D3 na stranici sa statistikama prikazuje nacionalne statisti ke podijeljene na prinudu, pucanje i vozački šok. Ne pokazuje samo više oružja u opticaju. Pokazuje da se pomoć za koju se kaže da popunjava jaz između palice i pištolja već koristi hiljadama puta

Šta biste trebali dokumentirati ako ste bili izloženi?

• Gdje su pogodile strelice ili udarac? Fotografiranje tragova i rana
.
• Jeste li stajali, ležali, suzdržani, vezani lisicama ili se udaljavali?
• Da li je policija imala kontrolu nad vama prema odjeljku 17?
• Jeste li dobili upozorenje prema odjeljku 16?
• Da li je postojalo rizično okruženje: stepenice, visina, saobraćaj, voda, staze, zapaljivo okruženje?
• Imate li srčane bolesti, pacemaker/ICD, epilepsiju, trudnoću, neurološku bolest ili drugi faktor rizika? Potražite njegu i zatražite unos u dnevnik.

Izvori

• SVT Stockholm: Naglo povećanje slučajeva policije koja koristi omamljivanje
• SVT Jönköping: Toliko puta je policija koristila novi pištolj za omamljivanje
• Policijske novine: Taser postavljen na pitanje pred Radnim sudom
• Švedski radio: Ovako policija koristi oružje za omamljivanje, korak po korak
• PMFS 2021:4, Propisi Policijske uprave o elektrošokovom oružju
• Armatech: okvirni sporazum s Axonom o TASER-u 7
• SACMILL: medicinska izjava za TASER 7