Neprošao sigurnosnu provjeru – a ipak ostao u sistemima

DN javlja da je službenik blizak savjetniku premijera za nacionalnu sigurnost pao na sigurnosnoj provjeri, ali zadržao propusnicu, tajne IT-sisteme i pristup Rosenbadu.

Sažetak: Dana 14. oktobra 2026. godine, Dagens Nyheter je izvijestio da je jedan službenik u Uredu vlade, koji je radio blisko sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost premijera, nije prošao sigurnosnu provjeru. Prema DN-u, osoba je ipak imala pristup sigurnosno klasificiranim informacijama, koristila tajne IT sisteme i kretala se hodnicima premijera u Rosenbadu. DN navodi da su problemi nastali u proljeće 2026. godine, a obavijest o tome da provjera više nije odobrena stigla je sredinom jula. Osoba je poslana na odmor čekajući trajno rješenje, ali je zadržala propusnicu i nekoliko puta ulazila u prostorije. Ured vlade nije želio komentirati. Zakon ne zahtijeva komentar. Zakon o sigurnosnoj zaštiti (2018:585) kaže da osoba koja će učestvovati u sigurnosno osjetljivim aktivnostima mora biti provjerena prije početka učešća, da se provjera mora pratiti i da se procjena mora preispitati kada postoji razlog. Osoba za koju se više ne može pretpostaviti da je lojalna i pouzdana ne smije učestvovati. Zakon ne postavlja vremenski okvir kada propusnice i ovlaštenja trebaju biti ukinuti. DN-ovi podaci opisuju upravo taj jaz.

Šta DN zapravo izvještava

Službenik je radio u Uredu vlade, u bliskoj saradnji sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost premijera. To je jedno od mjesta gdje sigurnosno klasificirane informacije i pristup hodnicima premijera čine dio posla. DN piše da je osoba sredinom jula obaviještena da više nije odobrena, te stoga više nije smatrana prikladnom za učešće u sigurnosno osjetljivim aktivnostima. Posljedica je bila odmor u iščekivanju trajnog rješenja. Propusnica, tehnička oprema i pristup sigurnosno osjetljivim IT sistemima Ureda vlade ostali su. Prema DN-u, osoba je nekoliko puta bila u Uredu vlade nakon obavijesti.

U pismu ostavljenom novinarima DN-a, prema listu, osoba piše: "Učinio sam svoje i informisao." Pismo kritikuje sigurnosnu organizaciju Ureda vlade i činjenicu da je procjena bila pogrešna, dok je pristup ostao. Prema Omni-jevom izvještaju, DN nije bio u kontaktu sa službenikom ranije. Nakon smrti, podnesena je prijava Inspektoratu za rad, prema DN-u, zbog toga što je Ured vlade procijenio da bi okolnosti oko sigurnosne provjere mogle biti relevantne za događaj. Agencija ne želi komentirati slučaj.

Šta zakon zahtijeva – i šta ne vremenski određuje

3. poglavlje, član 1. Zakona o sigurnosnoj zaštiti: osoba koja će kroz zaposlenje ili na drugi način učestvovati u sigurnosno osjetljivim aktivnostima mora biti sigurnosno provjerena. Ministri i članovi parlamenta su izuzeti. Službenik u Uredu vlade nije. Član 2. navodi svrhu: utvrditi može li se osoba smatrati lojalnom interesima koje zakon štiti i inače pouzdanom sa sigurnosnog aspekta, te uzeti u obzir okolnosti koje mogu predstavljati ranjivosti. Član 3: provjera se mora obaviti prije početka učešća i pratiti tokom trajanja učešća. Član 4: procjenu vrši onaj ko odlučuje o zaposlenju ili učešću, a prethodna procjena se mora preispitati ako postoji razlog.

Sigurnosna policija opisuje isti postupak. Provjera registra je dio osnove u sigurnosnim klasama 1–3. Sigurnosna policija ne odobrava osobu. To čini izvršilac aktivnosti, ovdje Ured vlade, koji donosi konačnu procjenu. Sigurnosna policija također navodi da svi koraci moraju biti završeni i odobreni prije nego što osoba počne učestvovati. To nešto govori o početnoj tački. Manje govori o završetku: koliko brzo propusnica, ovlaštenje i IT račun trebaju prestati kada se procjena promijeni.

Radni sud je razmatrao posljedice za zaposlenje, ne za propusnicu. U AD 2021 br. 63, zaposlenik je otpušten nakon ponovne procjene koju je poslodavac sam obavio. Sud je poništio otkaz jer poslodavac nije pokazao da osoba zapravo više ne ispunjava zahtjeve. Istovremeno, zaključak u slučaju je jasan na drugoj tački: osoba za koju se više ne može pretpostaviti da je lojalna i pouzdana ne smije učestvovati u sigurnosno osjetljivim aktivnostima. Otkaz i premještaj su pitanje radnog prava. Suspenzija ovlaštenja je pitanje sigurnosne zaštite. Oni mogu pokazivati u različitim smjerovima iste sedmice.

Tri praga: provjera, pristup, zaposlenje

Držite odvojeno tri praga.

Sigurnosna provjera. Kontinuirana procjena lojalnosti, pouzdanosti i ranjivosti. To nije krivična presuda niti disciplinska odluka. Odbijanje znači da osoba više ne bi trebala učestvovati u sigurnosno osjetljivom dijelu posla.
Pristup. Propusnice, IT računi, oprema, sigurnosno klasificirane informacije. To je praktično učešće. Zakon zahtijeva da provjera postoji prije učešća i da se prati. Ne navodi u koliko sati kartica treba biti deaktivirana. Prema DN-ovim informacijama, kartica i sistemi su ostali aktivni nakon obavijesti u julu, a osoba ih je koristila.
Zaposlenje. LAS i AD 2021 br. 63. Odbijena provjera može biti opravdan razlog za otkaz ako nema drugog posla, ali kada poslodavac sam izvrši procjenu, stvarne okolnosti moraju biti prikazane. Odmor "u iščekivanju trajnog rješenja" je odluka o zaposlenju. To nije odluka o deaktivaciji pristupa.

Jaz nastaje kada drugi prag čeka na treći prag. Osoba više nije odobrena, ali ostaje u sistemima dok se personalno pitanje ne riješi. Tokom tog vremena, sigurnosna zaštita je personalno pitanje. Zakon je napisan obrnuto: učešće treba slijediti provjeru, a ne kalendar za premještaj.

Šta čitalac treba učiniti s ovim

Pročitajte 3. poglavlje, čl. 1–4, ne samo uvod DN-a. Pitanje je da li je učešće prestalo kada se procjena promijenila.
Zatražite dokumente Vlade koji upravljaju završetkom pristupa pri ponovnoj sigurnosnoj provjeri: procedura, vremenski okvir, ko zatvara karticu i račun. Sigurnosna provjera u pojedinačnom slučaju je povjerljiva. Procedura ne mora biti. Pogledajte vodič za traženje dokumenata.
Zabilježite prijavu Inspektoratu za rad kao zasebnu stazu. Ona ispituje radno okruženje, a ne da li su tajne informacije procurile.
Ne miješajte ovo s uzbunjivanjem. Pismo DN-u je lična kritika osobe nakon odbijanja, a ne zakonom zaštićeno prijavljivanje nepravilnosti. Taj redoslijed je opisan u pregledu zakona o uzbunjivačima.

Često postavljana pitanja

Da li je odbijena sigurnosna provjera isto što i da je osoba nešto procurila?
Ne. Provjera procjenjuje da li se može pretpostaviti da je osoba lojalna i pouzdana, te da li postoje ranjivosti. DN ne izvještava da su informacije proslijeđene.

Ko odlučuje o odbijanju?
Onaj ko odlučuje o učešću u radu. Za zaposlenog u Vladi, to je Vlada, a ne Sigurnosna policija. Sigurnosna policija vrši provjeru registra kada je pozicija u sigurnosnoj klasi.

Da li propusnica mora biti deaktivirana istog dana?
Zakon kaže da onaj ko ne ispunjava zahtjeve ne treba učestvovati, i da se provjera treba pratiti. Ne navodi vremenski rok u satima. Nedostatak vremenskog okvira je dio problema kada je prema DN-u pristup ostao.

Može li osoba biti otpuštena?
To je zasebno pitanje. AD 2021 br. 63 pokazuje da ponovna provjera koju je poslodavac sam izvršio nije automatski opravdan razlog, ako poslodavac ne pokaže okolnosti na kojima se procjena temelji. Otkaz ne rješava pitanje da li je kartica već trebala biti deaktivirana.

Zašto Vlada ne komentariše?
Pojedinačne sigurnosne provjere su povjerljive. To ne sprječava instituciju da objasni koja procedura važi kada se provjera odbije. To pitanje nije odgovoreno.