Samostalno oduzimanje, pozajmljen auto i zapljena: kada organi uzimaju imovinu

Istraživanje samostalnog oduzimanja, prijavljenih vrijednosti, pozajmljenih auta koje uzima izvršni organ, prava i rizika kada zaplijenjena imovina nestane.

Novi zakon o samostalnom oduzimanju dozvoljava policiji i tužiocima da preuzmu imovinu za koju se sumnja da proizlazi iz kriminalnih aktivnosti, čak i kada imovina ne može biti povezana sa konkretnim zločinom, pa čak i ako osoba nije osuđena za krivično djelo. Cilj je suzbiti kriminalnu ekonomiju. Ali metoda također stvara oštar problem prava: koliko imovine je državi dopušteno da preuzme kada se sumnja odnosi na finansije, način života i udio između imovine i zakonskog pri

Ovo nije pravno “krađa” kada odluka ima pravnu podršku i sudi se u odgovarajućem redoslijedu. Ali za pojedinca učinak može biti isti kao u slučaju gubitka imovine: automobil, gotovina, sat, jakna, torba ili imovina nestaju iz vlastite kontrole. Istovremeno, pregledi policijskog zapljene pritvora pokazuju da imovina također može nestati ili se s njom postupati neadekvatno unutar vlasti. Stoga se zapljene moraju ispitati i kao provođenje zakona i kao upad u privatnost

Gubitak: tri koncepta koja se često miješaju

Gubitak znači da vlasništvo nad imovinom prelazi na državu. Novo zakonodavstvo o oduzimanju koje je stupilo na snagu 8. novembra 2024. godine okupilo je i izmijenilo pravila u novih 36 poglavlja Krivičnog zakona. Glavni koncepti su:

• Gubitak prihoda od kriminala: država uzima novac ili imovinu koja se može povezati s konkretnim zločinom. Klasičan primjer je novac od određenog kriminala droge, prevare ili nasljeđa. Veza sa zločinom je centralna
.
• Prošireni oduzimanje: država može uzeti neobjašnjivu imovinu koja ne mora biti direktno povezana s određenim zločinom kojem se sudi, ali zahtijeva da osoba bude osuđena za krivično djelo koje je izazvalo oduzimanje. Nakon reforme 2024. godine, zahtjev za dokazom formuliran je tako da bi trebalo biti pretežno vjerovatno da imovina potječe iz kriminalnih aktivnosti
.
• Nezavisna konfiskacija: država može uzeti imovinu bez da itko bude osuđen ili čak procesuiran za određeni zločin. Pitanje je, umjesto toga, da li je imovina nesrazmjerna legitimnim prihodima i da li je očigledno vjerojatnije da je imovina izvedena iz kriminalne aktivnosti nego što je pravnog
porijekla.

Velika vijest, dakle, nije da država može uzeti profit od kriminala. Država je to mogla učiniti i ranije. Novost je da se trag oduzimanja može slijediti neovisnije od krivičnog slučaja, te da se sredstva prisile kao što su zapljena, oduzimanje novca i sekvestracija mogu koristiti za osiguranje imovine dok se sudi pitanju oduzimanja

Šta se promijenilo reformom 2024.?

Reforma je, između ostalog, uključivala:

• Novo poglavlje 36 Krivičnog zakona o oduzimanju imovine i korporativnim novčanim kaznama.
• Novi oblik oduzimanja: neovisno oduzimanje.
• Novi zakon o postupku oduzimanja kojim se uređuju nezavisne istrage oduzimanja.
• Proširene mogućnosti korištenja prisilnih sredstava za osiguranje imovine, kao što su oduzimanje i sekvestracija.
• Zaplijena novca postala je općenitije prisilno sredstvo osiguranja, na primjer, bankovnih sredstava ili elektronskog novca.

Pitanje pravne sigurnosti je da država više ne mora uvijek dokazivati konkretan temeljni zločin prije oduzimanja imovine. Sud još uvijek mora preispitati oduzimanje, ali pojedinac je možda izgubio kontrolu nad imovinom čak i prije konačnog

Količina i otvoreni predmeti

SVT je u maju 2025. izvijestio da je policija imala 221 otvoren slučaj u kojima je vrijednost zapljena prema novom zakonu iznosila približno 57 miliona SEK.

remeno, policija je prijavila posebno značajan slučaj imovine: Okružni sud u Attundi odlučio je o založnom pravu za imovinu procijenjene vrijednosti od 19,2 miliona SEK, u okviru nezavisne istrage o nezavisnom oduzimanju. Sumnja je bila da je imovina finansirana sredstvima iz kriminalnih aktivnosti. Važno je precizno navesti sumnju: samo pitanje oduzimanja treba sudski ispitati

Na stranici sa statistikom nalazi se grafikon otvoreno deklariranih vrijednosti u neovisnom oduzimanju. Treba ga pažljivo pročitati jer različiti izvori mjere različite stvari: otvorene predmete, pojedinačne odluke o založnom pravu, zapljene i eventualno kasnije oduzimanje.

Ovako funkcionira samostalno oduzimanje u praksi

Policijsko tijelo opisuje zakon na sljedeći način: imovina ne mora biti povezana sa konkretnim zločinom ili opipljivom korist od kriminala. Policija i tužioci moraju pokazati da je imovina vjerojatno nastala iz kriminalnih aktivnosti, uključujući i zato što je vrijednost nesrazmjerna zakonskim prihodima osobe ili

Proces uključuje pojednostavljeno:

1. Policija nailazi na imovinu koja se smatra neobjašnjivom u odnosu na finansije osobe.
2. Policija može pokrenuti istragu i oduzeti imovinu.
3. Slučaj će preuzeti tužioci.
4. Tužilac traži oduzimanje na sudu.
5. Sud ispituje da li je očigledno veća vjerojatnost da će imovina potjecati iz kriminalne aktivnosti nego da ima zakonsko porijeklo.

Prema policiji, osoba od koje je oduzeta imovina nije osumnjičena za krivično djelo isključivo samostalnim oduzimanjem. To je važna formalna razlika. Ali sa stanovišta privatnosti, intervencija je ipak teška: država može pretražiti i oduzeti imovinu, tražiti finansijska objašnjenja i prebaciti praktični pritisak dokazivanja na pojedinca, čak i kada konkretan zločin nije potkrijepl

Kritika privatnosti i prava

Već kada je zakon uveden, SVT je izvijestio da ga je kritikovao, između ostalog, i Ombudsman za pravdu, koji je upozorio na nedostatak pravne sigurnosti ako se zapljene vrše na labavim osnovama. Kritika se ne odnosi na zaštitu kriminalnih profita. Riječ je o kontroli sredstava moći.

• Neprecizan rizik vlasništva: može se pretpostaviti da imovina u nečijem posjedu pripada toj osobi, čak i kada je registrovani vlasnik neko drugi.
• Procjena načina života: satovi, automobili, odjeća, gotovina i nakit mogu postati dokazna pitanja o finansijama i društvenosti osobe.
• Riz ik treće strane: rođaci, partneri, djeca ili prijatelji mogu patiti ako je imovina napisana, posuđena ili pohranjena na način koji autoritet pogrešno tumači.
• Povreda privatnosti: posjeta tijela, nalozi za pretres, finansijska istraživanja i revizija privatne imovine mogu se odvijati bez uobičajene krivične sumnje protiv osobe.
• Praktični teret dokazivanja: iako država mora formalno pokazati svoje, u praksi će pojedinac možda morati pokazati račune, tokove plaćanja, zajmove, poklone i istoriju vlasništva.
Pad
• vrijednosti i vrijeme: automobili, satovi, elektronika i odjeća mogu izgubiti vrijednost dok se stvar isprobava. Može biti teško potpuno popraviti čak i ako vlasnik kasnije to ispravi
.

Pozajmljeni automobil: kada švedska uprava za izvršenje uzme automobil na policijsku inspekciju

SVT Blekinge upozorio je 2026. godine na obližnju, ali pravno drugačiju situaciju: Sudski izvršitelj može uzeti automobil koji ste pozajmili ako vozač ima dugove i zaustavi ga policija. SVT se poziva na pretpostavku iz poglavlja 4, odjeljak 18 poglavlja 4: dužnik se smatra vlasnikom pokretne imovine u njegovom posjedu, osim ako nije jasno da imovina pripada

Aftonbladet je opisao slučaj Ebbe Olssona, koji je posudio svoj automobil čovjeku u dugovima. Kada ga je zaustavila policija, krunsko tužilaštvo zaplijenilo je automobil, iako je izjavila da je to njezin. Pokušala je, prema članku, dokazati vlasništvo potvrdama o registraciji, bankovnim izvodima, tekstualnim porukama, inspekcijama i kartama za parkiranje, ali joj je rečeno da ispravi i

Ovo nije neovisno oduzimanje. To je ovrha za dug. Ali rizik za treće strane je sličan: svatko tko pozajmljuje, drži ili dopušta nekome da koristi imovinu može biti prisiljen brzo dokazati vlasništvo, ponekad tek nakon što je imovina već preuz

Upozorenje: ne pozajmljujte automobil ili dragocjenosti slučajno

Ako posudite automobil, skupi sat, telefon, računar, alat ili druge dragocjenosti nekome s dugovima, kriminalnom vezom ili nejasnim prihodima, mogli biste završiti u dokaznom problemu. Ovo se odnosi čak i ako ste pravi vlasnik.

• Izbjegavajte posuđivanje automobila nekome za koga znate da ima velike dugove.
• Ako ionako pozajmljujete, napišite jednostavan ugovor o zajmu s datumom, vremenom, svrhom i da je vlasništvo vaše.
• Spremite ugovore o kupovini, bankovne izvode, osiguranje, povijest usluga i tekstualne poruke u kojima je naveden kredit.
• Ne dopustite nikome drugom da dugoročno, ekskluzivno posjeduje vašu imovinu ako želite biti u mogućnosti pokazati da je vaša.
• Ako je imovina preuzeta: zatražite pismenu odluku, broj evidencije, protokol o oduzimanju/oduzimanju i informacije o načinu žalbe.

Kada imovina nestane iz vlasti

Rizici se ne zaustavljaju nakon što je imovina u rukama vlasti. Expressen/GT pregledao je podatke iz 2019. o policajcima koji su ukrali zaplijenjenu robu u Göteborgu. U članku su opisani interni razgovori u kojima su se policajci šalili ili pisali o zaplijenjenim električnim alatima, “lopatama” robe i detaljima alata koji su nestali, a da nisu zabilježeni u predistražnim protokolima. GT je također napisao da je pet godina bilo između 200 i 300 prijavljenih slučajeva godišnje krađa povezanih sa zaposlenicima policije u zemlji, što je dovelo do krivičnog gonjenja ili osude.

Sydsvenskan je izvijestio o misterioznoj krađi u policijskom skladištu u Malmöu, gdje su se alarmi nekoliko puta aktivirali, ali su u početku ocijenjeni kao netočni. Takvi podaci pokazuju zasebno pitanje pravne sigurnosti: kada država preuzme imovinu, država mora biti u stanju pokazati lanac od oduzimanja do vrać

Nije dovoljno da autoritet kaže da je imovina bila “smeće”, “oruđe zločina” ili “neobjašnjiva”. Svaka stavka mora biti u mogućnosti pratiti. Ako roba nije registrirana, otvara se praznina u kojoj vlasnik nema potvrdu o onome što je uzeto, a organ nema kontrolu nad onim što je izgubljeno

Vaša prava i praktični koraci

• Direktno zatražite zapisnik: zapljena, oduzimanje, sekvestracija ili odlaganje moraju biti opisani u pisanom obliku.
• Zatražite donosioce odluka i brojeve evidencije: pitajte ko je donio odluku, na osnovu čega i gdje se predmet rješava.
• Pogledajte strukturirano vlasništvo: ugovor o kupovini, plaćanje, osiguranje, usluga, ključevi, ugovor o zajmu, SMS i svjedoci.
• Odvojite tragove: Oduzimanje od strane sudskog izvršitelja, zapljena od strane policije i zahtjev tužioca za oduzimanje imaju različita pravila i načine žalbe.
• Brzo djelujte na aukciji: ako se nekretnina želi prodati, morate zatražiti ispravak/žalbu i zatražiti da se prodaja zaustavi do pregleda.
• Ako imovina nedostaje: zatražite popis inventara, broj zapljene, ko je imao pristup skladištu, dnevnik i pisani zapis o onome što se dogodilo.
• Razmotrite JO ili delikt: posebno ako organ ne može odgovoriti za upravljanje imovinom, ne reagira ili prodaje imovinu uprkos prigovoru vlasnika.

Novi zakon o oduzimanju može biti moćno sredstvo protiv profita kriminala. Ali moćni alati trebaju imati moćnu kontrolu. U suprotnom, načelo “zločin se ne plaća” rizikuje da prvo uđe u državu, a pojedincu bude dozvoljeno da nakon toga dokaže svoju nevinost, vlasništvo i integritet

Izvori

• Vlada: Novi zakon pruža nove mogućnosti za oduzimanje imovine kriminalaca
• Riksdag: Novi zakon o oduzimanju
• Blog sudija: Novo zakonodavstvo o oduzimanju, šta je oduzimanje, a šta novo?
• Policijska uprava: Nezavisni oduzimanje
• SVT Stockholm: Zaplijenjen automobil za pola miliona
• SVT Öst: Zaplijenjena luksuzna roba za 57 miliona SEK
• Policija: Višemilionska vila može biti izgubljena
• SVT Blekinge: Tada Kronofogden može uzeti vaš posuđeni automobil
• Aftonbladet: Pozajmljivanje automobila čovjeku u dugovima