Policijsko elektrošok oružje: rizici, TASER 7 i rast upotrebe

Istraživanje policijskog elektrošok oružja: model, napon, učinak na tijelo, medicinske rizične grupe, pogrešna upotreba i statistika.

Policijsko oružje za omamljivanje, često nazvano pištol jem za omamljivanje ili taser, brzo je prešlo iz eksperimentalnih operacija na standardnu opremu u švedskoj vanjskoj službi. Od 2024. barem jedan policajac u svakoj patroli ili skupini nosio bi oružje raser na vanjskoj dužnosti prema PMFS 2021:4. To je oružje učinilo vidljivim u više intervencija, više obavijesti i više graničnih slučajeva.

Jeste li bili izloženi pretjeranoj sili od strane policije? U slučaju akutne opasnosti ili stalne prijetnje nazovite 112. Ovaj vodič je informativna i dokumentacijska podrška, a ne hitni pravni savjeti ili

Potražite pomoć ako imate ozljede i zatražite da ozljede budu dokumentirane u medicinskoj dokumentaciji. Spremite originalne snimke, fotografije, svjedočanstva i vremensku liniju prije nego što bilo što objavite

Podrška je dostupna u Centru za podršku žrtvama zločina, Upravi za žrtve zločina te u slučaju nasilja u bliskim odnosima u Kvinnofridslinie. Ako ste mlađi od 18 godina, možete kontaktirati i Bris.

Što je pištolj za omamljivanje?

Pištolj za omamljivanje je ručni nasilni uređaj koji se može koristiti na dva glavna načina:

• Pucanje: oružje ispaljuje dva projektila/strelice zaglavljene u tankim žicama. Kada oboje uspostave kontakt, struja može proći kroz tijelo i uzrokovati neuromuskularnu nesposobnost, odnosno mišići se privremeno zaključavaju
.
• Pogonski udar: oružje se pritisne izravno na tijelo i prenosi struju u kratkim intervalima. Učinak je prvenstveno bol i lokalni utjecaj, a ne ista akcija na daljinu kao uspješno pucanje.
• Prisila: policija usmjerava oružje ili koristi funkciju upozorenja kako bi natjerala osobu da slijedi upute bez da se moć nužno prenese.

Policija opisuje oružje kao međuprodukt između papra spreja/palice i službenog pištolja. Kritično pitanje je da li novi srednji način zapravo smanjuje opasnije nasilje ili smanjuje i prag električnog nasilja u situacijama kada je osoba već pod kontro

Što koristi švedska policija?

Nabava švedskog elektrošokovog oružja izvršena je kao "Provedeno energetsko oružje s priborom". Armatech AB izjavio je 2022. godine da je tvrtka zajedno s Axonom dobila višegodišnji okvirni ugovor o isporuci TASER-a 7 dodatkom švedskim policijskim organima, upravi Riksdaga i švedskim oružanim snagama. Stoga je razumno opisati novo oružje za omamljivanje policijske uprave kao Axon TASER 7, isporučeno putem ArMaTecha

Za vlasništvo i redove dobavljača iza Armatech, Defensor Group, Flat Capital i bivšeg ÖB-a u Defensorovom upravnom odboru, pročitajte povezanu recenziju Armatech, Defensor i policijske omamljivačke oružje.

SVT je u nekoliko lokalnih članaka opisao oružje kao novo policijsko oružje za omamljivanje, navodeći da u početku emitira oko 50.000 volti. U SVT Sörmlandu koordinator policijske obuke objašnjava da napon naknadno, nakon što se krug uspostavi, pada na oko 2.500 volti. Ono što je medicinski važno nije samo voltni broj, već oblik trenutnog pulsa, gdje strelice udaraju, koliko dugo traje izloženost, zdravstveno stanje osobe i pada li osoba ili je

Što se događa u tijelu?

Uspješno paljenje utječe na osjetilni i motorički živčani sustav. Osoba doživljava intenzivnu bol i mišići se mogu zaključati nekoliko sekundi. Policija opisuje davanje vremena za provjeru osobe. S druge strane, iz perspektive pogođene osobe dolazi do iznenadnog strujnog udara, boli, gubitka kontrole tijela i često rizika od

Slika medicinskog rizika sastoji se od nekoliko slojeva:

• Neuromuskularna onesposobljenost: mišići se mogu zaključati tako da osoba padne, a da ne može primiti.
• Bol i stres: električni udar može izazvati jaku bol, paniku, hiperventilaciju i stresnu reakciju.
• Oz ljede kože i mekih tkiva: strelice mogu uzrokovati rane, opekline, krvarenje ili infekciju, posebno ako pogode osjetljiva područja.
• Ozljede pada: ozljede glave, prijelom, ozljede zuba ili rizik od utapanja ako osoba padne s visine, u prometu, u vodi ili na stazi.
• Rizik od srčane aritmije: Britanski SACMILL navodi da se poremećaj ritma, uključujući ventrikularno hvatanje i, u ekstremnim slučajevima, ventrikularnu fibrilaciju, treba smatrati rizikom za sva oružja elektrošoka, posebno kada se pogodi preko prednjeg prsnog koša u blizini srca.
• Implantirani srčani uređaji: studije o pacemakeru i implantabilnom defibrilatoru opisuju poremećaje kao što su reverzija buke, inhibicija ritma i neprikladna reakcija defibrilatora tijekom izlaganja, iako se trajno oštećenje ne opaža uvijek.
• Dugotrajno ili ponovljeno izlaganje: višestruki ciklusi, višestruki udarci ili vozački šokovi mogu povećati fizičko i mentalno naprezanje.

Medicinski ranjivi ljudi

Rizici nisu ravnomjerno raspoređeni. Električni udar zdravoj, stojećoj odrasloj osobi u kontroliranom okruženju je sve drugo osim strujnog udara za bolesnu, pijanu, trudnu, mršavu, stariju ili suzdržanu osobu u kaosu. Posebno ranjive skupine i situacije su:

• Bolesti srca: poznati poremećaj ritma, ishemijska bolest srca, zatajenje srca ili druga strukturna srčana bolest mogu učiniti električni utjecaj i reakciju na stres opasnijima.
• Pacemaker ili ICD: električne smetnje mogu utjecati na osjetljivost ili izazvati neželjene reakcije. Osoba bi trebala dobiti liječničku procjenu ako je šok prošao u blizini prsa ili ako
se pojave simptomi.
• M ala tjelesna težina ili tanka tjelesna struktura: SACMILL ističe da kraće udaljenosti između kože i srca mogu povećati zabrinutost kada se udari u područje prsa.
• Trudnoća: padovi, traume abdomena, stres i nejasan utjecaj fetusa znače da bi oprez trebao biti polazište.
• Djeca i mladi: manja tijela, veća ranjivost i veći rizik od pada znače da procjena proporcionalnosti mora biti posebno stroga. Primjer policijskog časopisa u kojem je 15-godišnja djevojčica pogođena nakon što je telefon zamijenjen za oružje pokazuje problem konkretno
.
• Starije i krhke osobe: veći rizik od prijeloma, ozljeda glave, srčanih problema i komplikacija nakon pada.
• Epilepsija ili neurološka bolest: bol, stres, padovi i električni utjecaji mogu pogoršati stanje ili izazvati napadaje kod nekih ljudi.
• Intoksikacija, lijekovi ili povlačenje: stimulansi, alkohol, pregrijavanje i teška uznemirenost mogu opteretiti srce i metabolizam. SACMILL opisuje posebne zabrinutosti u kojima je rad srca ugrožen drogama ili lijekovima koji izazivaju ovisnost
.
• Mentalna bolest ili panika: šok može proizvesti traumu, flešbekove, nepovjerenje prema vlastima i pojačan strah u budućim policijskim kontaktima.
• Ljudi u vodi, prometu, stepenicama, na nadmorskoj visini ili stazama: najveći rizik tada često nije sama struja, već nekontrolirani pad ili okoliš.
• Osobe koje su već suzdržane ili leže na trbuhu: PMFS 2021:4 zabranjuje upotrebu kada policija ima kontrolu nad osobom. Osim zakonskog, postoji opasnost od panike, osjećaja nedostatka kisika i ozljede kada se osoba ne
može zaštititi.

Pravila: značajno nasilje, a ne alati pogodnosti

PMFS 2021:4 navodi da je pravo policije na uporabu sile sadržano u odjeljku 10. Zakona o policiji i da u procjeni obrambenosti treba uzeti u obzir da omamljivanje uključuje značajnu mjeru upotrebe sile. Propisi također jasno reguliraju:

• § 14: uporaba se događa potiskivanjem ili paljenjem.
• Odjeljak 15: Prisila se može dogoditi samo ako su ispunjeni uvjeti za pokretanje/gađanje ili se može pretpostaviti da su se dogodili.
• Odjeljak 16: policajac mora, osim ako nije primjereno ili neučinkovito, navesti da je policajac i da namjerava upotrijebiti omamljivanje oružja.
• § 17: oružje se ne smije koristiti kada policija ima kontrolu nad osobom.
• § 18: oružje se ne smije koristiti protiv osobe koja se samo pasivno opire tjelesnom težinom.
• § 19: oružje se ne smije koristiti ako okolnosti podrazumijevaju rizik od ozbiljnih ozljeda, osim kako bi se spriječila opasnost po život ili zdravlje.

SVT također ponavlja da policijski propisi/materijali za obuku kažu da treba izbjegavati lice, vrat, vrat i genitalije. To nije detalj. Ako se pištolj za omamljivanje koristi protiv vrata/vrata osobe koja leži i pasivna, pitanje ne postaje samo "je li boljelo?" osim ako nasilje uopće nije imalo zakonitu i proporcionalnu osnovu

Kada upotrebi nedostaje dokazana pravna osnova

Već postoje švedski primjeri u kojima se uporaba smatra netočnom ili neobranjivom:

• Okružni sud u Stockholmu, siječanj 2026.: policajac osuđen je za napad nakon što je udario udarce u područje glave, vrata i vrata muškarca koji je ležao na zemlji. Sud je utvrdio da je, u svim namjerama i svrhama, muškarac pod kontrolom i da nasilje nije nužno ili proporcionalno
.
• SVT-ovi filmovi iz Stockholma: SVT opisuje dva filma u kojima policajci koriste oružje za omamljivanje protiv vratova lažnih, uhićenih osoba. Odvjetnik Linus Gardell kaže da nema razloga za korištenje oružja za omamljivanje u takvim situacijama, pogotovo ne protiv vrata
.
• Slučaj AD policijskog časopisa: policajac je ispalio omamljivanje na 15-godišnju djevojčicu nakon što je mobilni telefon shvatio kao oružje. Odbor za odgovornost policijskog osoblja ocijenio je da je na putu, da ne predstavlja konkretnu prijetnju i da nedostaju uvjeti za ECV. Policijski sindikat gura suprotnu liniju u Sudu za zapošljavanje
.

Treba biti precizan: o svakom pojedinačnom slučaju odlučuju okolnosti na terenu. Međutim, činjenično je točno da švedski slučajevi već pokazuju da je oružje od elektrošoka ispaljeno ili korišteno u situacijama kada je sud ili odbor za odgovornost procijenio da ne postoji pravna/obranjiva os

Statistika: uporaba se brzo povećava

Statistika SVT-a švedske policijske uprave pokazuje jasan porast između 2024. i 2025. godine:

• Kraljevstvo 2024.: 2.854 impozantnih, 767 paljenja, 572 pogonska potiska.
• Kraljevstvo 2025.: 3.877 prisilnih, 1.025 paljenja, 793 potiska.

Interaktivni grafikon D3 na stranici sa statistikom prikazuje nacionalne statisti ke podijeljene na prisilne, pucanje i vozački šok. Ne pokazuje samo više oružja u optjecaju. Pokazuje da se pomoć za koju se kaže da popunjava jaz između palice i pištolja već koristi tisuće puta

Što biste trebali dokumentirati ako ste bili izloženi?

• Gdje su pogodile strelice ili udarac? Fotografirajte tragove i rane
.
• Jeste li stajali, ležali, suzdržani, vezani lisicama ili se udaljavali?
• Je li policija imala kontrolu nad tobom prema odjeljku 17?
• Jeste li dobili upozorenje prema odjeljku 16?
• Je li postojalo rizično okruženje: stepenice, visina, promet, voda, staze, zapaljivo okruženje?
• Imate li srčane bolesti, kardiostimulator/ICD, epilepsiju, trudnoću, neurološke bolesti ili drugi faktor rizika? Potražite njegu i zatražite unos u dnevnik.

Izvori

• SVT Stockholm: Nagli porast slučajeva policije koja koristi omamljivanje
• SVT Jönköping: Toliko puta je policija koristila novi pištolj za omamljivanje
• Policijske novine: Taser postavljen na pitanje pred Radnim sudom
• Švedski radio: Ovako policija koristi oružje za omamljivanje, korak po korak
• PMFS 2021:4, Pravilnik Policijske uprave o elektrošokovom oružju
• Armatech: okvirni sporazum s Axonom o TASER-u 7
• SACMILL: medicinska izjava za TASER 7