Zloupotreba javnog položaja: novi prekršaj od 1. augusta 2026.

Dana 1. augusta 2026. uvedeno je krivično djelo zloupotrebe javnog položaja. Ovo djelo obuhvata širi spektar od službene greške – ali zahtijeva namjeru. Motverket analizira zakon, smjernice Statskontoret-a i ono što još uvijek ostaje izvan njegovog dosega.

Sažetak: Dana 1. avgusta 2026. godine stupilo je na snagu novo krivično djelo zloupotreba javnog položaja u 20. poglavlju, član 2. Krivičnog zakona, nakon što je parlament usvojio izvještaj 2025/26:JuU40 o Prop. 2025/26:217. Cilj je pokriti zloupotrebe bliske korupciji koje su ranije često bile izvan pravila o službenim greškama – posebno kada se ne radi o čistom vršenju vlasti. Istovremeno, prag je visok: potrebna je namjera i nezakonito djelovanje za neprimjerenu korist ili neprimjereno oštećenje.

Motverket istražuje šta se zapravo promijenilo, koga obuhvata, i zašto zakon nije ni proboj protiv svih zloupotreba moći niti prazni simbol. Kontekst je isti kao u našoj analizi švedskih signala korupcije u javnim nabavkama i sukobu interesa: javna moć, slaba kontrola i štete po povjerenje koje se rijetko pojavljuju u naslovima o “klasičnim” mitima.

Zašto je zakon donesen upravo sada

Službena greška je dugo bila centralno krivično pravilo protiv pogrešnog vršenja vlasti. Problem, kako ga zakonodavac opisuje, je da mnogo toga što šteti javnosti ne dolazi u obliku formalne upravne odluke: nabavke, raspodjela resursa, podrška privrednicima, upravljanje sukobom interesa, interna informacija i javno finansirani privatni zadaci. Tu su ponašanja bliska korupciji mogla pasti između stolica.

Statskontoret sažima da je novo krivično djelo proširenje zakonodavstva protiv korupcije i odnosi se na one koji rade s javno finansiranim djelatnostima – bez obzira da li je to država, općina, regija ili privatni izvođač. SKR-ov cirkular 26:25 posebno ističe da mnoge općinske i regionalne mjere nisu vršenje vlasti, i da upravo zbog toga službena greška često nije bila dovoljna.

Šta je zapravo kažnjivo

Tri elementa moraju se razlikovati:

Povezanost s javnom službom, zadatkom ili djelatnošću. Radnja se mora dogoditi “pri obavljanju” uloge. Statskontoret naglašava da se to može dogoditi i izvan radnog vremena, sve dok postoji povezanost, pa čak i ako osoba prekorači svoja ovlaštenja.
Nezakonito djelovanje ili propust. Nije dovoljno loše prosuđivanje. Mora biti protivno zakonu ili drugom propisu.
Namjera usmjerena na neprimjerenu korist ili neprimjereno oštećenje. Nemar nije dovoljan. Čiste pogrešne procjene i nesigurno pravo prema Statskontoret-u ne bi trebale biti kažnjive prema novom pravilu.

Primjeri situacija na koje zakonodavac i nadležne institucije ukazuju su namjerno zanemarivanje sukoba interesa, nezakonita podrška pojedincima, ili drugi prekršaji propisa povezani s koristi ili oštećenjem – uključujući u okruženjima bliskim nabavkama. Uprava za javne nabavke već je počela odgovarati na praktična pitanja o tome kako pravilo može utjecati na nabavke.

Koga obuhvata – i koga izuzima

Obuhvat je širok:

zaposleni u državi, općini i regiji
izabrani zvaničnici (s posebnim izuzecima za određene odluke u odlučujućim tijelima prema zakonu)
privatni izvođači kada obavljaju javno finansirane zadatke, npr. određene zdravstvene usluge ili inspekcije
osobe s javnim zadacima čak i u međunarodnim kontekstima

Državni poslodavci su dužni prijaviti tužilaštvu u slučaju osnovane sumnje, na isti način kao kod krivičnih djela mita i službene greške. Općine, regije i privatni akteri prema Statskontoret-u nemaju istu formalnu obavezu, ali bi trebali prijaviti sumnje policiji. To je praktična asimetrija: država mora djelovati, ostali “trebaju” – što rizikuje da upravo lokalno okruženje nabavki gdje je policija ranije vidjela malo prijava nastavi biti nedovoljno prijavljivano.

Šta zakon nije

Zloupotreba javnog položaja nije opći član protiv “loše upravne kulture”. Ne zamjenjuje:

Službenu grešku pri vršenju vlasti (gdje čak i nemar može biti dovoljan u određenim slučajevima).
Kritiku Ombudsmana za pravosuđe (JO), koja nije krivično-pravna ali je često najbrži javni alat kada rutine i pravna sigurnost nedostaju.
Zaštitu zviždača, princip javnosti i kontrolu sukoba interesa kao preventivne mehanizme – pogledajte zviždači protiv vlasti i princip javnosti u praksi.

Aktuelni primjer razlike između nadzora i krivičnog prava: 22. jula 2026. godine JO je kritikovao Migrationsverket (broj predmeta 2821-2026) jer agencija nije omogućila zastupniku da potvrdi svoju ovlaštenost prema članu 15. Zakona o upravnom postupku. To je kritika pravne sigurnosti o postupanju – ne automatski krivično djelo prema novom članu. Ali pokazuje isti osnovni rizik: kada agencija preskoči jednostavne procesne garancije, pravo pojedinca na zastupanje i obavještavanje postaje krhko.

Povezanost s Motverketovom slikom korupcije

U analizi korupcije vidi se da rizici često leže prije objave i nakon sklapanja ugovora: pisanje zahtjeva, prijateljske veze, dodatne aktivnosti, odstupanja i ovjere. Novi prekršaj je konstruisan upravo za ovu vrstu namjernog kršenja propisa izvan klasičnog vršenja vlasti. Da li će zakon biti više od simbolike zavisi od tri stvari:

da li poslodavci zaista prijavljuju osnovane sumnje
da li tužioci mogu podnijeti teret dokazivanja u vezi s namjerom i neprimjerenošću
da li javnost i mediji traže dokumente rano – prije nego što se tragovi izbrišu ili "normalizuju"

Bez toga, 1. august će biti samo datum u SFS, dok će se javne nabavke, sukobi interesa i kultura šutnje nastaviti istim putem.

Šta bi trebali imati na umu kao privatna osoba ili zviždač

Dokumentujte obrasce: odluke, e-mailove, sukobe interesa, dokumentaciju o nabavkama, fakture, vremenske linije.
Razdvojite tragove: JO/nadzor, policijska prijava, funkcija zviždača i zahtjev za javnost su različiti alati.
Ne tvrdite zločin bez potrebe: namjera i neprimjerenost su pravne procjene. Objavite ono što dokumenti pokazuju; neka tužioci ispitaju elemente krivičnog djela.
Praktične smjernice: zahtjev za dokumentima, JO-prijava i zviždači protiv vlasti.

Zaključak

Prvog augusta 2026. Švedska je dobila širu krivičnu regulativu protiv zloupotrebe bliske korupciji u javnom sektoru. To je stvarni zakonodavni korak u poređenju s pojmom službene greške koji se često zaustavljao na vršenju vlasti. Ali zakon zahtijeva namjeru, nezakonitost i neprimjerenost – ne kažnjava loše odluke uopšte. Ako treba smanjiti štetu po javnost, prijave, istrage i javni nadzor moraju pratiti. Inače će prekršaj biti još jedan članak koji postoji na papiru dok praktične propuste u nabavkama, sukobima interesa i kontroli ostaju.

FAQ

Kada je zakon stupio na snagu?
1. august 2026, prema odluci parlamenta i SFS 2026:1420.

Da li zamjenjuje službenu grešku?
Ne. Službena greška ostaje za vršenje vlasti. Novi prekršaj dopunjuje ga ciljanjem na druge javne aktivnosti i javno finansirane zadatke.

Da li je dovoljna nepažnja?
Ne prema smjernicama Statskontoret-a. Novi prekršaj cilja na namjerne povrede zakona povezane s neprimjerenom koristi ili štetom.

Da li se odnosi na privatne pružaoce zdravstvenih usluga i slično?
Da, kada osoba obavlja javno finansirane zadatke.

Da li općine moraju prijaviti tužilaštvu?
Državni poslodavci imaju obavezu pri osnovanoj sumnji. Općine i regije prema Statskontoret-u trebaju prijaviti policiji, ali nemaju istu formalnu obavezu.

Da li je ovo pravni savjet?
Ne. Tekst je pregled zasnovan na izvorima. Pojedinačne sumnje moraju se procijeniti na osnovu akta, pripremnih radova i važećeg prava.