Zlouporaba javnog položaja: novi kazneno djelo od 1. kolovoza 2026.

Den 1. kolovoza 2026. uvedeno je kazneno djelo zlouporabe javnog položaja. Ono obuhvaća širi spektar od službene pogreške – ali zahtijeva namjeru. Motverket analizira zakon, smjernice Statskontoreta i što još uvijek ostaje izvan dosega.

Sažetak: Dana 1. kolovoza 2026. stupilo je na snagu novo kazneno djelo zlouporaba javnog položaja u 20. poglavlju, članku 2. Kaznenog zakona, nakon što je parlament usvojio izvješće 2025/26:JuU40 o Prijedlogu zakona 2025/26:217. Cilj je pokriti zlouporabe bliske korupciji koje su ranije često ostajale izvan pravila o službeničkoj pogrešci – posebno kada se ne radi o čistom izvršavanju vlasti. Istovremeno, prag je visok: zahtijeva se namjera i protuzakonito djelovanje za neprimjerenu korist ili neprimjereno oštećenje.

Motverket istražuje što se zapravo promijenilo, koga obuhvaća, i zašto zakon nije ni proboj protiv svih zlouporaba moći niti prazni simbol. Kontekst je isti kao u našoj analizi švedskih signala korupcije u javnim nabavama i sukobu interesa: javna moć, slaba kontrola i štete povjerenja koje se rijetko pojavljuju u naslovima o “klasičnim” mitama.

Zašto je zakon donesen upravo sada

Službenička pogreška dugo je bila središnje kazneno pravilo protiv pogrešnog izvršavanja vlasti. Problem, kako ga zakonodavac opisuje, jest da se mnogo toga što šteti javnosti ne događa u obliku formalne upravne odluke: nabava, raspodjela resursa, potpora poduzetnicima, upravljanje sukobom interesa, interna informacija i javno financirani privatni zadaci. Tu su ponašanja bliska korupciji mogla pasti između stolica.

Državni ured sažima da je novo kazneno djelo proširenje zakonodavstva protiv korupcije i odnosi se na one koji rade s javno financiranim djelatnostima – bez obzira radi li se o državi, općini, regiji ili privatnom izvođaču. Cirkular SKR-a 26:25 posebno ističe da mnoge općinske i regionalne mjere nisu izvršavanje vlasti, i upravo zato službenička pogreška često nije bila dovoljna.

Što je zapravo kažnjivo

Tri uvjeta moraju se razlikovati:

Povezanost s javnom službom, zadatkom ili djelatnošću. Radnja se mora dogoditi “pri obavljanju” uloge. Državni ured naglašava da se to može dogoditi i izvan radnog vremena, sve dok postoji povezanost, pa čak i ako osoba prekorači svoje ovlasti.
Protuzakonito djelovanje ili propust. Nije dovoljno loše prosuđivanje. Mora biti protivno zakonu ili drugom propisu.
Namjera usmjerena na neprimjerenu korist ili neprimjereno oštećenje. Nemar nije dovoljan. Čiste pogrešne procjene i nesigurno pravo prema Državnom uredu ne bi trebali biti kažnjivi prema novom pravilu.

Primjeri situacija na koje zakonodavac i nadležne institucije ukazuju su namjerno zanemarivanje sukoba interesa, nezakonita potpora pojedincima ili drugi prekršaji propisa povezani s koristima ili oštećenjem – uključujući u okruženjima bliskim nabavi. Agencija za javnu nabavu već je počela odgovarati na praktična pitanja o tome kako pravilo može utjecati na nabavu.

Koga obuhvaća – i tko je izuzet

Opseg je širok:

zaposleni u državi, općini i regiji
izabrani dužnosnici (s posebnim izuzecima za određene odluke u odlučujućim tijelima prema zakonu)
privatni izvođači kada obavljaju javno financirane zadatke, npr. određene zdravstvene usluge ili inspekcije
osobe s javnim zadacima čak i u međunarodnim kontekstima

Državni poslodavci dužni su prijaviti kazneno djelo u slučaju osnovane sumnje, na isti način kao kod kaznenih djela mita i službeničke pogreške. Općine, regije i privatni subjekti prema Državnom uredu nemaju istu formalnu obvezu, ali bi trebali prijaviti sumnje policiji. To je praktična asimetrija: država mora djelovati, ostali “trebaju” – što riskira da upravo lokalno okruženje nabave, gdje je policija ranije vidjela malo prijava, nastavi biti nedovoljno prijavljivano.

Što zakon nije

Zlouporaba javnog položaja nije opći članak protiv “loše upravne kulture”. Ne zamjenjuje:

Službeničku pogrešku pri izvršavanju vlasti (gdje čak i nemar može biti dovoljan u određenim slučajevima).
Kritiku od strane Ombudsmana za pravosuđe (JO), koja nije kazneno pravo, ali često je najbrži javni alat kada rutine i pravna sigurnost nedostaju.
Zaštitu zviždača, načelo javnosti i kontrolu sukoba interesa kao preventivne mehanizme – vidi zviždači protiv vlasti i načelo javnosti u praksi.

Aktualni primjer razlike između nadzora i kaznenog prava: 22. srpnja 2026. JO je kritizirao Ured za migracije (broj predmeta 2821-2026) jer agencija nije omogućila zastupniku da potvrdi svoju ovlast prema članku 15. Zakona o upravnom postupku. To je kritika pravne sigurnosti o postupanju – ne automatski kazneno djelo prema novom članku. Ali pokazuje isti temeljni rizik: kada agencija preskoči jednostavne procesne garancije, pravo pojedinca na zastupanje i obavještavanje postaje krhko.

Povezanost s Motverkovom slikom korupcije

U pregledu korupcije vidljivo je da rizici često leže prije objave i nakon sklapanja ugovora: pisanje zahtjeva, prijateljske veze, dodatne aktivnosti, odstupanja i odobrenja. Novi prekršaj je konstruiran upravo za ovu vrstu namjernog kršenja propisa izvan klasičnog vršenja javnih ovlasti. Hoće li zakon biti više od simbolike ovisi o tri stvari:

hoće li poslodavci zaista prijaviti opravdane sumnje
hoće li tužitelji biti spremni nositi teret dokazivanja namjere i neprikladnosti
hoće li javnost i mediji zatražiti dokumente rano – prije nego što se tragovi izbrišu ili "normaliziraju"

Bez toga, 1. kolovoza bit će samo datum u SFS-u, dok će se javna nabava, sukob interesa i kultura šutnje nastaviti istim putem.

Što biste trebali imati na umu kao privatna osoba ili zviždač

Dokumentirajte obrasce: odluke, e-mailove, sukob interesa, dokumentaciju o nabavi, račune, vremenske linije.
Razdvojite tragove: JO/nadzor, policijska prijava, funkcija zviždača i zahtjev za javnim informacijama su različiti alati.
Ne tvrdite zločin bez potrebe: namjera i neprikladnost su pravne procjene. Objavite ono što dokumenti pokazuju; neka tužitelji ispitaju elemente kaznenog djela.
Praktične smjernice: zahtjev za dokumentima, JO-prijava i zviždači protiv vlasti.

Zaključak

1. kolovoza 2026. Švedska je dobila širu kaznenu regulativu protiv zloupotrebe bliske korupciji u javnom sektoru. To je stvarni zakonodavni korak u usporedbi s pojmom službene pogreške koji se često zaustavljao na vršenju javnih ovlasti. No, zakon zahtijeva namjeru, nezakonitost i neprikladnost – ne kažnjava loše odluke općenito. Ako će smanjiti štetu za javnost, prijave, istrage i javni nadzor moraju ga pratiti. Inače će prekršaj biti još jedan članak koji postoji na papiru dok praktične propuste u nabavi, sukobu interesa i kontroli ostaju.

FAQ

Kada je zakon stupio na snagu?
1. kolovoza 2026., prema odluci parlamenta i SFS 2026:1420.

Da li zamjenjuje službenu pogrešku?
Ne. Službena pogreška ostaje za vršenje javnih ovlasti. Novi prekršaj dopunjuje ga ciljanjem na druge javne aktivnosti i javno financirane zadatke.

Je li dovoljna nepažnja?
Ne prema smjernicama Statskontoret-a. Novi prekršaj cilja na namjerna kršenja zakona povezana s neprikladnom koristi ili štetom.

Odnosi li se na privatne pružatelje zdravstvenih usluga i slično?
Da, kada osoba obavlja javno financirane zadatke.

Moraju li općine prijaviti kazneno djelo?
Državni poslodavci imaju obvezu u slučaju opravdane sumnje. Općine i regije prema Statskontoret-u trebaju prijaviti policiji, ali nemaju istu formalnu obvezu.

Je li ovo pravni savjet?
Ne. Tekst je pregled temeljen na izvorima. Pojedinačne sumnje moraju se procijeniti na temelju spisa, pripremnih radova i važećeg prava.