Dužnost prijave korupcije: prijedlog koji ne hvata sukob interesa — i može postati glasanje

Opštine i regioni bi morali prijaviti zaposlene za koje postoji osnovana sumnja na krivično djelo u službi. Remis do 10. oktobra 2026, predloženo važenje 1. jula 2027.

Sažetak: Dana 10. juna 2026. vlada je uputila memorandum Fi2026/01426. Predlog je da se član 22 Zakona (1994:260) o javnoj službi primenjuje i na zaposlene u opštinama, regionima i opštinskim savezima. To znači obavezu prijavljivanja na tužilaštvo onih koji su osnovano sumnjivi za određena krivična dela u službi: primanje mita, teško primanje mita, zloupotreba službenog položaja, teška zloupotreba službenog položaja, kršenje službene tajne, teško kršenje službene tajne – ili drugo krivično delo, ako se može pretpostaviti da će dovesti do kazne drugačije od novčane kazne. Odgovori na konsultacije treba da budu dostavljeni najkasnije do 10. oktobra 2026.. Predložene izmene zakona treba da stupe na snagu 1. jula 2027.. To nije zakon. To je predlog. Prethodna analiza Motverketa o 80 opštinskih skandala pokazala je zašto predlog postoji: malo prijava, politička odbijanja, ostavke umesto suđenja. Ovaj tekst nije repriza. On ispituje šta bi obaveza zapravo pokrivala – i šta ostavlja kao glasanje.

Državne agencije već imaju obavezu prijavljivanja. Opštine i regioni je nemaju. Antikorupcijska grupa policije zabeležila je 14 prijava od 39 slučajeva korupcije koji su se odnosili na taj deo javnog sektora. Ministar civilnih poslova Erik Slottner naziva to značajnim. Brojka je alarm za nedovoljno prijavljivanje. Ona nije konačan broj počinjenih krivičnih dela.

Šta predlog zapravo kaže

Primarni izvor je memorandum, a ne saopštenje za štampu. Vlada želi da se propisi o prijavljivanju na tužilaštvo iz člana 22 LOA primenjuju i na opštinsko i regionalno zapošljavanje. Obaveza je povezana s time da je neko osnovano sumnjiv da je u svojoj službi počinio neko od navedenih krivičnih dela. Navedena dela su zatvorena za mito, zloupotrebu službenog položaja i kršenje službene tajne, i otvorena za „drugo krivično delo“ samo ako se može pretpostaviti da će kazna biti stroža od novčane kazne. Krivična dela koja se kažnjavaju novčanom kaznom u službi ostaju izvan, osim ako nisu obuhvaćena imenovanim paragrafima.

Otkako je 1. avgusta 2026. obaveza prijavljivanja na državnom nivou obuhvatila i zloupotrebu javnog položaja i tešku zloupotrebu javnog položaja prema članu 20, stav 2 Krivičnog zakona, nakon prop. 2025/26:217. Memorandum navodi da bi isto trebalo da se primeni i na opštinsku obavezu. To krivično delo je dakle dodatak, a ne osnova. Pregled Motverketa o zloupotrebi javnog položaja povezan je s ovim tekstom, ali je drugi zakon.

Saopštenje za štampu od 10. juna 2026. opravdava predlog dobrobiti, poreskim novcem, javnim nabavkama, krivičnim delima u vezi s dobrobiti i nedozvoljenim uticajem. Policija je ukazala na ilegalno upravljanje otpadom, mito pri javnim nabavkama i curenje informacija. To je vladina slika problema. Ona ne proširuje uslove. Opština koja ignoriše sukob interesa, skriva podizvođača ili sklapa ugovor bez konkurencije time nema „osnovanu sumnju“ za mito. Nadzor nad javnim nabavkama i pravila o sukobu interesa u opštinskom zakonu nastavljaju da postoje na svojim putevima.

Memorandum, koji Dagens Samhälle prenosi, pominje praksu koja se već vidi u dokumentovanim slučajevima: zaposlenom koji je osumnjičen za krivično delo nudi se otpremnina umesto prijave. Osoba tada može dobiti novi posao bez da se sumnje vide prilikom provere registra. Obavezno prijavljivanje opisuje se i kao pravna sigurnost za zaposlenog: pravosudni sistem odlučuje, a onaj ko je nevin može biti oslobođen. Taj argument treba shvatiti ozbiljno. To pretpostavlja da neko zaista prijavi, i da „osnovano sumnjiv“ nije prvo odbačen glasanjem.

Brojka koja nije UG-ova

Nacionalna antikorupcijska i grupa za intelektualnu svojinu konstatuje u izveštaju iz 2025. da su opštine i regioni činili 14 od 39 slučajeva korupcije koji su se odnosili na taj deo javnog sektora. Vlada to naziva značajnim. Članak Motverketa o 80 skandala postavio je istu brojku naspram CPI, OECD i okružnog suda u Ystadu. Ovde je dovoljna kao imenitelj: kada je prijavljivanje dobrovoljno, postaje retko. Poglavlje Evropske komisije o vladavini prava za 2026. ponovilo je da policija procenjuje da mnogi slučajevi nisu prijavljeni, posebno u opštinama i regionima.

14 od 39 nije „14 krivičnih dela u celoj opštinskoj Švedskoj“. To su prijavljeni slučajevi u policijskom izveštaju. Brojnik može biti prenizak upravo zato što obaveza nedostaje. Takođe može obuhvatiti slučajeve koji ne vode do optužnice. Ne sme se preračunavati u procenat svih javnih nabavki. Može se koristiti za ono što pokazuje: država prijavljuje češće nego opština, a vlada sada želi da izjednači tu razliku – dve godine nakon što je obrazac već utvrđen.

Tri slučaja: šta bi obaveza pokrila

Ystad. Jedan općinski šef potpisao je sigurnosne ugovore, bio pozivan na večere i putovanja, dva direktora općine koja su provodila istragu morala su otići, deset osoba je optuženo za mito. Ystads tingsrätt odbacio je optužnicu 22. decembra 2025. (B 3165-23). Povlastice su bile pružene. Nisu bile neprimjerene u smislu zakona o mitu. Obaveza prijavljivanja nije promijenila zahtjev za dokazima. Možda bi otežala tretiranje slučaja kao interne "promjene" i otpuštanja onoga koji je prijavio. Obaveza se odnosi na prijavu, a ne na ishod u općinskom sudu.

Vingåker. Umjetnost općine visila je u domu kupca. Direktor općine dao je upozorenje i nije podnio prijavu policiji, "jer prema njemu nije počinjeno nikakvo krivično djelo". Profesor Tom Madell to je nazvao korupcijom. Obaveza prema članu 22 LOA bi prisilila na pitanje o osnovanoj sumnji o nevjernosti, samovoljnom postupanju ili drugom krivičnom djelu s težom kaznom od novčane kazne – ne o tome da li se riječ korupcija činila ispravnom u općinskom rukovodstvu. Upozorenje je radnopravna mjera. Ne odgovara na krivičnopravni prag.

Skinnskatteberg. Porodična firma predsjednika općinskog vijeća fakturisala je 1 526 400 kruna tokom mandata. Vanjska revizija je utvrdila sukob interesa. Dana 14. aprila 2026. općinsko vijeće glasalo je protiv prijave policiji. Ovo je upozorenje u konkretnoj formi. Prijedlog govori o osnovanoj sumnji. U maloj općini često je ista prostorija koja treba procijeniti sumnju, odlučiti o prijavi i odobriti razrješenje. Ako "osnovano sumnjiv" u praksi postane većina u općinskom vijeću, obaveza je nova rubrika na istom glasanju. Izabrani zvaničnici nisu automatski obuhvaćeni članom 22 LOA. Emtin je političar, a ne zaposlenik u smislu na koji prijedlog primarno cilja. Jaz između zaposlenika i izabranog zvaničnika je ugrađen.

Tri praga: obaveza, sukob interesa, mito

Držite odvojeno tri praga.

Obaveza prijavljivanja. Obaveza prijavljivanja za krivično gonjenje kada postoji osnovana sumnja o određenim krivičnim djelima u službi. Postoji za državu. Predlaže se za općine i regije od 1. jula 2027. Ne odlučuje o krivici.
Sukob interesa i javne nabavke. Zakon o općinama i LOU zahtijevaju nepristrasnost, konkurenciju i dokumentaciju. Skinnskattebergska klizališta i Vingåkerske nabavke spadaju ovdje iako nijedan paragraf o mitu ne pogađa. Konkurencijski ured i revizori mogu djelovati bez da je neko osnovano sumnjiv za krivično djelo.
Mito i zloupotreba službenog položaja. Primanje mita zahtijeva neprimjerenu povlasticu. Zloupotreba službenog položaja zahtijeva vršenje vlasti i grešku koja nije mala. Ystad je pokazao koliko visoko prag za mito može biti. Obaveza prijavljivanja ne snižava tu letvicu. Ona otežava izbor otpremnine umjesto suđenja.

Meka slijetanja koja je UG istražila nastaju kada se tri praga pomiješaju. Općina kaže da nije krivično djelo, i time prestaje ispravljati sukob interesa. Tužilac kaže da neprimjerenost nije dokazana, i to se čita kao da nije počinjena greška. Prijedlog napada samo prvu zbrku, i to samo za zaposlenike, i samo kada neko smije nazvati sumnju osnovanom. Pročitajte i zakon o zviždačima: onaj koji prijavljuje treba drugačiju zaštitu od obaveze koju bi vlastiti odbor trebao pokrenuti.

Šta čitatelj treba učiniti s ovim

Pročitajte memorandum, ne samo Slottnersov citat. Provjerite koja krivična djela su navedena i da je prag osnovana sumnja, a ne "loš ukus".
Zatražite općinske smjernice za prijavu policiji, otpremnine, bilješke o sukobu interesa i zapisnike gdje je prijava odbijena. Pogledajte vodič o dokumentima.
Pitajte je li osumnjičeni zaposlenik ili izabrani zvaničnik. Prijedlog se odnosi na prvu grupu. Druga još uvijek može biti predmet glasanja.
Pošaljite odgovor na konsultacije Ministarstvu finansija ako imate činjenične informacije. Posljednji dan je 10. oktobar 2026. Javnost se može izjasniti čak i bez formalnog statusa konsultativnog tijela.
Uporedite s tri dokumentovana slučaja u istraživanju mekih slijetanja. Pitajte koji prag je tamo testiran – i koji bi novi prijedlog prisilio.

Često postavljana pitanja

Da li obaveza prijavljivanja već važi?
Ne. Dana 10. septembra 2026. Fi2026/01426 je memorandum poslan na konsultacije. Predloženi datum stupanja na snagu je 1. juli 2027. Državne institucije već imaju član 22 LOA.

Da li općina mora prijaviti svaki sukob interesa ili grešku u LOU?
Ne. Obaveza se odnosi na osnovanu sumnju o određenim krivičnim djelima u zaposlenju. Sukob interesa i greške u javnim nabavkama mogu biti ozbiljne bez dostizanja tog praga.

Da li su obuhvaćeni općinski vijećnici i članovi odbora?
Prijedlog se odnosi na zaposlenike općina, regija i općinskih saveza. Izabrani zvaničnici imaju drugačiji pravni status. To je jedna od praznina na koju tekst ukazuje.

Šta znači osnovano sumnjiv?
To je prag u zakonu o krivičnom postupku koji je potreban da bi neko bio obaviješten o sumnji. Viši je od "izgleda loše" i niži od dovoljnog razloga za optužnicu. Ako procjenu vrši isto političko tijelo koje bi trebalo biti prijavljeno, postoji rizik da prag postane većina.

Da li prijedlog rješava Ystad?
Ne. Ystad je prijavljen i optužen. Općinski sud je odbacio. Obaveza se odnosi na to da slučaj bude ispitan, a ne na snižavanje kriterija za mito.